Sličnosti i razlike europske i američke bioetike u odnosu na temeljna bioetička načela

  • Iva Rinčić School of Medicine - Department of Social Sciences and Medical Humanities, Faculty of Health Studies - Department of Public Health, University of Rijeka, Croatia

Abstract

Unatoč kritikama i slabostima, zbirka bioetičkih načela - autonomija, pravednost, neškodljivost
i dobročinstvo – do danas se održala kao jedno od najsnažnijih uporišta američke bioetike.
Uz tradicionalne razloge američke sklonosti pragmatizmu, značajan argument opstojnosti
tzv. Georgetown mantre kriju se i u neumanjenom utjecaju knjige Načela biomedicinske etike
Toma Beauchampa i Jamesa Childressa, od čije pojave 1970-ih autonomija, pravednost,
neškodljivost i dobročinstvo čine standardno teorijsko i praktično polazište pobornika
angloameričkih vrijednosti u bioetičkoj debati.
Otpor ili barem rezerviranost prema američkoj bioetici i njenim načelima u pojedinim je
europskim zemljama prisutna duže vremena, kulminirajući prije nekoliko godina donošenjem
dokumenata The Barcelona Declaration Policy Proposal to the European Commission (1998.),
kao i konkretnim prijedlogom europske inačice bioetičkih načela: autonomija, dignitet,
integritet, ranjivost (Rendtorff i Kemp, 2000.). Najnovija otkrića radova i ideja Fritza Jahra
otvaraju novo poglavlje europske bioetičke povijesti, ujedno nudeći nove mogućnosti revizije
njenih suvremenih bioetičkih načela.
Uvodni dio članka donosi temeljne sličnosti i razlike američkog i europskog pristupa
bioetičkim načelima. U nastavku će se nastojati iznaći teorijska polazišta europskih bioetičkih
načela u kontekstu osvrta na djelo Fritza Jahra kao moguće platforme načela europske bioetike.

Published
2013-12-15