Zašto trebamo znanje o obilježjima zakona u biologiji

Authors

  • Heda Festini

Keywords:

biologija, znanje, filozofija biologije, bioetika

Abstract

Nominalno bi bioetika trebala značiti zauzimanje dosljednog vrijednosnog stava prema svemu što je živo, a dosada smo naglasili da se filozofija biologije u tom smislu odnosi prema biologiji kao izlazišnoj disciplini bioetike. Zato sebi postavljamo navedeno pitanje.
U filozofiji biologije vrlo su česta kontradiktorna shvaćanja zakona – zakoni su uzročni, odnosno, neuzročni, pa se tako zakon tretira kao doseg najviše strogosti ili suprotno, kao neodređenost koja dovodi čak i do toga da se negira postojanje zakona u toj znanosti. No ako polazimo od toga da je okružje znanstvenog istraživanja mogućnost u kojoj je mjerodavna vjerojatnost, onda proizlazi da u biologiji prevladava korištenje slabijeg pojma zakona. Zapravo se uočava da se u njezinu znanstvenom istraživanju, kao uostalom i u drugih znanosti, traži uzrok što funkcionira samo kao metodološko pravilo istraživanja, a ne kao deterministička teorija, tj. kao doseg sveopće nužnosti. Od pojma uzročnosti ostala je samo uzročna povezanost, a najviše se usredotočuje na početnu fazu, na mnogostrukost uvjeta i na njihovo ograničavanje (Bechtel 1993, Glennan 1996, Craver 2000), pa se istražuje stupnjevanje pojava po razinama u smislu funkcionalnih veza (Cummins 1975, 1983, Bechtel 1986, Craver 2001) što omogućuje svrstavanje u spektar vjerojatnosti (Dawkins 2006) u smislu dosega stupnja strogosti zakona:
1. stroga vjerojatnost -
2. vrlo visoka vjerojatnost -
3. visoka vjerojatnost: ušančenje (Cummins 1983, Šustar 2007)
4. srednja vjerojatnost: nevarijantnost (Woodward 2001)
5. niža vjerojatnost: stabilnost (Mitchell 1997, 2000)
6. niska vjerojatnost: otpornost (Skyrms 1977).
U formalnom smislu koristi se teorija vjerojatnosti Bayesovog tipa, tj. evidencijska i posebno induktivni oblik.
Zakoni u biologiji su modeli (Sober 2000, Kokić 2010) i funkcioniraju kao paradigma. Takvo prihvaćanje obilježja zakona u biologiji važno je za bioetiku, zbog širenja znanja o svemu živućemu, i posebno za samu biologiju, kako bi izbjegla povratak determinizmu.

 

Published

2014-06-01